Klub zastupnika SDP-a u suradnji s Forumom mladih SDP-a organizirao je u utorak u Hrvatskom saboru okrugli stol pod nazivom “Nepostojanje Nacionalnog programa za mlade”. Okruglim stolom moderirala je potpredsjednica SDP-a i Hrvatskog sabora Sabina Glasovac, a sudjelovali su Andreja Marić, saborska zastupnica SDP-a i članica Odbora za obitelj i mlade, Vesna Vučemilović, predsjednica Odbora za obitelj, mlade i sport, Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica, Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja Zagreb, Lovro Lukavečki, predsjednik Foruma mladih SDP-a Hrvatske, te predstavnici Mreže mladih Hrvatske, na čelu s predsjednikom Upravnog odbora Leom Stakovićem. Iako su predstavnici vlasti pozvani na okrugli stol, nisu se odazvali.
Sudionici su upozorili da već petu godinu za redom Hrvatska nema Nacionalni program za mlade. Posljednji je istekao 31. prosinca 2017. godine. Vlada je dala zadaću Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade da do prosinca 2021. godine izradi Nacionalni program za mlade, no njega još uvijek nema.
Sabina Glasovac istaknula je kako se radi o strateškom dokumentu u području unaprjeđenja kvalitete života mladih i kako je kao takav izrazito potreban. Istaknula je i kako mladi rapidno napuštaju Hrvatsku zato što nemaju perspektive u obrazovanju, zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja.
“Mladi ne vide nadu u Hrvatskoj. Nepotizam, korupcija, besperspektivnost, obrazovanje. Puno je problema koji tište mlade ljude danas, a odgovore iz Vlade na to nažalost nema. Jedan od bitnih razloga zbog kojih, po svim istraživanjima, mladi napuštaju Hrvatsku je problema nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja. Mi smo u Europi, nažalost, pri dnu kada govorimo o dobnoj granici u kojoj mladi napuštaju roditeljske domove. SDP radi intenzivno. Već pola godine radimo na prvoj ozbiljnoj politici stanovanja koju Hrvatska nikad do sada nije imala i vrlo brzo ćemo je i pokazati”, rekla je Glasovac.
Podsjetila je da je SDP pokušao u mandatu svoje posljednje vlade potpuno reformirati obrazovni sustav, u čemu ih je zaustavio izborni poraz.
“Imali smo jasnu viziju kroz kurikularnu reformu i ne samo nju, što to jedna ozbiljna moderna država mora dati u smislu jednako dostupnog i kvalitetnog obrazovanja za svakog mladog čovjeka, da sutra vidi svoj život i bude kompetentan za tržište rada. Ali prva pretpostavka za svakog mladog čovjeka je država u kojoj vlada red, pravo i pravda. Nažalost, aferama kojima smo izloženi svakodnevno, tome nije tako. Bez korupcije društvo je par excellence uvjet za svakog normalnog čovjeka koji ovdje želi graditi svoj život, odgajati svoju djecu i živjeti dostojanstveno od svojega rada”, rekla je Glasovac.
Predsjednik Foruma mladih SDP-a Lovro Lukavečki rekao je da se danas, nažalost, vrlo malo govori o problemima mladih.
“Potrebno konačno stvari nazvati pravim imenom – nedonošenje programa za mlade već petu godinu za redom velika je sramota za Hrvatsku. To je velika sramota Vlade i HDZ-a. Mi smo inicirali sastanak svih pomladaka parlamentarnih političkih stranaka ove godine 12. kolovoza povodom Međunarodnog dana mladih s ciljem osvještavanja društva i stranaka o problemima u sektoru mladih s naglaskom na nepostojanje Nacionalnog programa za mlade. Žao nam je što se stranke vladajuće koalicije nisu odazvali na sastanak, iako mogu s jedne strane razumjeti jer vjerujem da je i njih sram i stid što već petu godinu za redom nisu donijeli Nacionalni program za mlade. Zaključak sastanka je bio da ćemo kroz naše Klubove zastupnika u Saboru inicirati to pitanje na parlamentarnoj razini te je današnji okrugli stol rezultat toga.”
Posljednjih godina dogodio se bum po pitanju cijena nekretnina. Veliki broj studenata u velikim gradovima ne može naći stan, jer oni sada iznose polovicu prosječne plaće. Hrvatska je ispod prosjeka EU što se tiče dostupnosti studentskih domova. Ove godine preko 6000 studenata nije ostvarilo pravo na studentski smještaj, pa su bili primorani to tražiti privatno, i to je za jednu prosječnu obitelj ogroman financijski teret, posebno u kontekstu situacije inflacije u kojoj se Hrvatska nalazi”, rekao je Lukavečki.
Leo Staković, predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske, krovnog nacionalnog tijela koje predstavlja mlade, podcrtao je kako Rumunjska, Bugarska, Slovenija te Srbija imaju ili zakone ili važeće nacionalne strategije za mlade.
“Drugim riječima, znaju što žele raditi s mladima”, kazao je, ističući kako i Hrvatskoj treba jasna i kvalitetna vizija onoga što želimo za mlade idućih pet godina. Marko Kovačić, znanstvenik Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i najveći ovdašnji autoritet za politike za mlade, naglasio je kako se paralelno odvijaju dva procesa.
“S jedne strane imamo opstruiranje donošenja NPM-a pod izlikama da je realnost prekompleksna i da se stalno mijenja, a s druge je strane vrlo jasna društvena i politička potreba donošenja NPM-a”, istaknuo je znanstvenik. Naveo je kako je 1991. u Hrvatskoj bilo 21 posto mladih, 2011. oko 18 posto, dok smo sada na ispod 16 posto. Međutim, kako je podcrtao, mladi nisu samo demografska kategorija, već i društvena i to s problemima koje je nužno rješavati.
Za posljednji važeći NPM, onaj za razdoblje od 2014. do 2017., kazao je kako je utvrđeno da je tek 36 posto ciljeva ostvareno, od čega je većina bila tek simbolička provedba postojećih djelatnosti državne uprave, ocijenivši to poraznim. Višegodišnjim nedostatkom NPM-a, zaključio je, mladi u Hrvatskoj nemaju pravo na dobro upravljanje. Probleme mladih i nedostatak NPM-a podcrtala je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Navela je sedam ključnih tema unutar kojih se (preostali) mladi u Hrvatskoj susreću s najvećim problemima.
Istaknula je kako je kroz NPM nužno staviti poseban fokus na mlade, s naglaskom na mlade iz određenih društvenih skupina koje se susreću s diskriminacijom.
“Mislim da će više mladih, uz kvalitetne politike, vidjeti perspektivu”, zaključila je pravobraniteljica. Iz Mreže mladih podcrtali su kako Vladin resorni Središnji državni ured za demografiju i mlade troši manje od 1 posto svog proračuna na mlade. Apostrofirano je i porazno istraživanje o radu s mladima koje taj ured skriva već dvije godine.
Po završetku okruglog stola sudionici su se usuglasili oko zajedničkih zaključaka: Vlada i Središnji državni ured za demografiju i mlade moraju što žurnije izraditi i donijeti Nacionalni program za mlade. Poziva se Odbor za mlade, obitelj i sport da organizira tematsku sjednicu na teme donošenja Nacionalnog programa za mlade te osnivanja savjeta mladih. Hrvatski sabor kao glavno predstavničko tijelo treba se jače uključiti u provedbu Nacionalnog programa za mlade. Potrebno je snažnije nadgledati rad Središnjeg državnog ureda zbog nedostatne provedbe politika za mlade te se pozivaju svi akteri da prilikom donošenja i provedbe Nacionalnog programa za mlade slijede europske smjernice u pogledu provedbe politika za mlade na nacionalnoj razini.
