U četvrtak je u prostorijama splitskoga SDP-a na Bačvicama u organizaciji Foruma mladih SDP-a Splitsko-dalmatinske županije održana javna tribina na temu “Nacionalni program za mlade 2014.- 2017.- ishodište i strateški okvir.“ Tribinu je vodila Maja Sporiš, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih.
Predsjednica županijskog Foruma mladih Franka Oreb istaknula je kako je Vlada donijela mjere za zapošljavanja mladih, Garanciju za mlade koja je polučila uspjeh od preko 107.000 zaposlenih mladih ljudi u Hrvatskoj i kako je sada vrijeme da gradovi i općine svojim politikama za mlade doprinesu boljem životu mladih u svojim sredinama. U Splitsko-dalmatinskoj županiji živi preko 88.000 mladih u razdoblju od 15-29 godina, a program djelovanja za mlade postoji samo u Splitu, što ukazuje na to da gradovi i općine ne brinu o mladima u dovoljnoj mjeri. Upravo zbog toga je Forum mladih SDP-a pokrenuo kampanju “A gdje je program?”
Ovom javnom tribinom željeli bi osvijestiti mlade, aktivirati ih i pozvati da se uključe u izradu lokalnih programa za mlade, jer krajnje je vrijeme da mladi počnu odlučivati o mladima. Sporiš je prisutnima predstavila istraživanje iz 2013. da bi ih upoznala s onim što je prethodilo Nacionalnom programu. Istraživanje rađeno na uzorku od dvije tisuće mladih, u dobi od 15 do 29 godina, pokazalo je da je mladima jedan od najvećih problema u društvu nezaposlenost, i da im je pri tome to centralna tema oko koje su zaokupljeni. Maksimalno su usmjereni temi rada i zaposlenja i ono što također dominira jest usmjerenost ka obitelji i roditeljstvu. Ono što im je bitno kada govore o zaposlenju je prije svega sigurnost radnog mjesta, ali donekle paradoksalno je da žele biti privatnici, više žele biti privatnici nego što žele raditi u javnim i državnim službama. Puno je veća spremnost u današnje vrijeme mobilnosti mladih zbog traženja posla nego što je bilo prije, što je donekle i očekivano. Također, oni akteri u društvu za koje mladi smatraju da bi najbolje i najlakše riješili probleme krize u Hrvatskoj su stručnjaci i intelektualci, zatim su tu na drugom mjestu mladi sami, a na trećem mjestu su političari i političke stranke. Mladi na jedan određeni način iskazuju svoju sumnju u višestranački, mogli bismo reći i kritiku višestranačkog i demokratskog sustava. U ovom istraživanjem, također, upitali su mlade misle li da u Hrvatskoj treba uvesti aktivno pravo glasa od 16. godine. U udjelu od 45,7 posto mladi se nisu složili s time, jer smatraju da im treba još dodatne edukacije odnosno političkog obrazovanja, što oni definiraju građanskim odgojem i obrazovanjem.