Program mladih za mladu Europu

OBRAZOVANJE ZA EUROPSKU BUDUĆNOST

 

Vrtić

Vrtić je mjesto gdje dijete prvi puta izlazi iz svoje obiteljske sigurnosti i susreće se sa životom u zajednici. Vrtić je izuzetno važan da bi se dijete socijaliziralo i naučilo kako se živi u skupini ljudi koja nije njegova obitelj.  Također, vrtić je kroz predškolski odgoj mjesto gdje se djeca pripremaju i usvajaju vještina za budući početak obrazovnog procesa. Hrvatska ima veliki problem nedostatak broja vrtića, pogotovo u manjim sredinama gdje vrtići često nisu cjelodnevni, stoga je vrlo teško uskladiti svoje posao i djecu. Ovo nije pitanje samo roditelja već cijele nacije jer nepostojanje  dovoljnog broja vrtića zasigurno utječe i na demografsku sliku Republike Hrvatske, koja je izrazito loša. Smatramo kako vrtići moraju biti što dostupniji, ali i jeftiniji. Nedostatak vrtića također bi se mogao nadomjestiti iz raznih programa i fondova Europske unije, kao što već i imamo primjere diljem gradova i općina u Hrvatskoj gdje su se upravo iz sredstava europskih izgradili i obnovili mnogi vrtići. Danas kada roditelji uglavnom rade po cijele dane, vrtići moraju biti široko dostupni i jeftini jer su često jedina opcija za čuvanje djece, vrtići moraju biti mjesta igre, bezbrižnosti, prijateljstva kao i učenja kroz igru.

Osnovna škola

Osnovna škola prva je postaja na kojoj se dijete suočava sa obvezama i odgovornosti koju će sutra imati u životu. Nažalost, svjedoci smo kako su danas u Republici Hrvatskoj djeca preopterećena od prvog razreda teškim torbama i prevelikom količinom suhoparnog gradiva koje je često i zastarjelo, dok se predmeti koji su krucijalni za današnje doba poput informatike često zanemaruju. Hrvatske osnovne škole, nažalost, još uvijek dobrano kaskaju za drugim zemljama članicama Europske unije u opremljenosti uređajima, računalima i ostalom opremom. Često se kod nas još uvijek smatra kako obrazovanje čine kreda i ploča. Smatramo kako informatika mora biti obvezan predmet te da iz europskih fondova možemo izvući sredstva kojima ćemo opremiti informatičke učionice diljem Hrvatske. Također, djecu je potrebno rasteretiti suhoparnog i nepotrebnog gradiva koje ima malo veze s praksom. Osnovna škola je prva stepenica ka tržištu rada te ih je stoga potrebno naučiti vještinama koje će im sutra koristiti. Osnovna škola mora biti mjesto koje će ostati lijepa uspomena urezana u pamćenje, a ne kao trauma stoga posebnu brigu treba povesti i o vršnjačkom nasilju koje je sve prisutnije u školama diljem Republike Hrvatske. Želimo osnovnu školu kao mjesto sklada i mira, ali i sticanja znanja, vještina i radnih navika.

Srednja škola

Srednja škola za svakog je učenika sljedeći korak u obrazovanju i smatramo da nedostaje kvalitetnija posvećenosti tom stadiju obrazovanja. Glavni cilj srednjoškolskog obrazovanja je opremiti i pripremiti mlade za sljedeću korak: zaposlenje ili daljnje obrazovanje. Nužno je predstaviti program koji jednaku pažnju posvećuje mladima koji će nakon završene srednje škole potražiti zaposlenje, kao i pripremiti buduće studente na izazove koje donosi visoko obrazovanje. Vrlo je bitno razlučiti programe kojima je primarni cilj priprema učenika za tržište rada, gdje bi se njihov kurikulum viče ticao praktičnog znanja i obavljanja prakse kako bi bili spremni odgovorno preuzeti posao jednom kad potraže zaposlenje. Učenici kojima je cilj visokoškolsko obrazovanje u programu bi trebali imati inkorporirano stjecanje raznih vještina i znanja, kao i ulaganje u daljnji razvitak pomoću izvannastavnih aktivnosti. U svemu tome bitno je uključiti i europski aspekt koji bi na mnogo načina mogao olakšati ostvarivanje plana i programa srednjoškolskog obrazovanja u vidu obavljanja prakse u drugim zemljama članicama Europske unije, kao i razne modele usavršavanja. Programi s jasno postavljenom strukturom i ciljevima vitalni su kako bi se učenici osjećali spremnima za daljnje životne izazove. Ti programi uključuju naglasak na stjecanje znanja i podataka na one koji će se moći koristiti u daljnjem životu, ali isto tako i one koji podrazumijevaju opću kulturu. Nadalje, bitan aspekt srednjoškolskog obrazovanja je i odgoj mladih kako bi se što bolje snalazili u odraslom svijetu te tranzicija iz adolescencije u odraslost. Potrebni su nam novi obrazovni modeli koji će sadržavati praktična znanja poput medijske i financijske pismenosti te razvoja kritičkog mišljenja. Smatramo da je sadašnja kurikularne reforma u Republici Hrvatskoj djelomična, a time i nekvalitetna. Putem Europskog parlamenta inzistirat ćemo da se na europskoj razini reformira obavezno obrazovanje temeljen pozitivnom europskom praksom. Nadalje, smatramo da uloga Europskog parlamenta mora biti proaktivna prema drugim tijelima Europske unije i supervizijska prema zemljama članicama, kako bi svaka učenica i učenik nakon završenog obaveznog obrazovanja stekao potrebna znanja i vještine za nastavak obrazovanja ili rad, ali i samostalni život.

Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj nije sasvim uspjelo odgovoriti novim izazovima. Najbolji pokazatelj toga je opadanje na svjetskoj ljestvici kvalitete. U vremenima smo kada se brže nego ikad transformiramo kao društvo i ekonomija, što mijenja  svrhu i očekivanja od visokoškolskog obrazovanja. Držimo da visokoškolsko obrazovanje  mora moći pružiti kvalifikacije koje će se moći koristiti u svrhu studiranja i karijere u cijeloj Europskoj uniji. Kako bi naše visokoškolsko obrazovanje moglo odgovoriti današnjim kao i budućim izazovima nužno je: poticati nadogradnju studijskih programa (Učenje s novim podacima i postignućima, povećanje razvoja nastavnih planova i kolegija s Europskom orijentacijom i/ili tzv. „europskim“ sadržajem), osigurati nastavno osoblje s europskim iskustvom (suradnja s europskim državama, omogućiti i poticati nastavno osoblje da stekne europsko iskustvo), poticati pokretljivost studenata (programi Erasmus, Erasmus+), omogućiti suodlučivanje studenata o organizaciji, sadržaju visokoškolskog obrazovanja (ovisno o prioritetima i interesima studenata) i strategiji cjeloživotnog obrazovanja (kako bi osigurali trajnu zapošljivost te kako bi bili u korak s konkurentnosti i napretkom tehnologije). Zalagat ćemo se za navedeno kako bi hrvatsko visokoškolsko obrazovanje bilo prepoznatljivo, kvalitetno, fleksibilno odnosno lako prilagodljivo novim izazovima, a sve u cilju građenja kvalitetnog, prepoznatljivog i cijenjenog društva znanja.

Erasmus

Obrazovanje je preraslo granice država te u samom procesu granice i izbrisalo. U modernom dobu međunarodno obrazovanje je dobilo na velikoj važnosti. Studenti iz različitih zemalja studiraju i rade projekte i stručne prakse izvan svoje zemlje. Upravo je veliki dio studenata to postigao putem projekta ERASMUS+ koji je započeo 2014. godine. U procesu je izrada nove faze projekta za period od 2021. do 2027. godine u kojoj se potencira porast planiranih sredstava, ali nedovoljno. Plan Europske komisije je povećati iznos za projekt na 30 milijardi eura. Ipak, za održavanje ovakve razine projekta (uz očekivanu inflaciju) potrebno je po izračunu Europske komisije 26 milijardi eura. Nastavno na navedeno, vrlo je važna raspodjela novca prema državama članica i borba za pravednu raspodjelu novaca. Zalagat ćemo se da u budućnosti svi zainteresirani imaju mogućnost otići semestar u inozemstvo na obrazovanje i obučavati se za svoj posao koji će kasnije obavljati u Hrvatskoj. Uz to važno je da cijeli proces ne bude prekomjerno birokratiziran te se zalažemo za pojednostavljenje birokracije koja ne bi trebala opterećivati studente. ERASMUS+ projekt mora se nastaviti jer je pokazao izvrsne rezultate, ali uz daljne oglašavanje i osvješćivanje mladih koji ovaj program još nisu prepoznali.

Građanski odgoj

Ubrzani društveni i gospodarski razvoj društva koji uključuje sve snažniju izloženost mladih raznim utjecajima zahtjeva učinkovite i jasne politike koje će mladima pružiti potporu u njihovom razvoju. Najnovija istraživanja pokazuju sve snažniju pojavu euroskepticizma među građanima Republike Hrvatske te nastaju sve veći demokratski deficiti, posebice kod mladih. Primjeri dobre prakse poput Grada Rijeke i Siska, gdje su socijaldemokrati implementirali građanski odgoj kao zaseban predmet u škole pokazuju kako je građansko obrazovanje nužno za razvijanje kompetencija, znanja, intelektualnih sposobnosti i vještina važnih za odgovorno i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu. Takva vrsta obrazovanja nužna je kako bi pripremila mlade za sveobuhvatno razumijevanje političkih procesa na svim razinama, uključujući i razinu Europske unije te odnosa među različitim kulturama. U konačnici, građansko obrazovanje preduvjet je stvaranja otvorene, tolerantne, uključive i građanske Europske unije temeljene na politički i društveno osviještenim građanima. Zalagat ćemo se za usmjeravanje sredstava na edukaciju nastavnika i unapređenje obrazovnog sustava u segmentu građanskog obrazovanja. Također, naši zastupnici predložit će povećanje sredstava za projekte državnog sektora i civilnog društva koji obuhvaćaju građansko opismenjavanje kroz neformalno obrazovanje. U tome će se osim političke dimenzije fokusirati i na društvenu, ljudsko-pravnu, kulturnu, gospodarsku i ekološku dimenziju.

 

 MLADI U SVIJETU RADA I PODUZETNIŠTVA

 

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013.godine, nezaposlenost mladih, koja je u trenutku ulaska bila među najvećima u EU (34%), smanjuje se svake godine te je prema podacima Eurostata 2017. godine iznosila 22%. Ipak, značajno smanjenje nezaposlenosti nije nužno rezultat pojačanog zapošljavanja mladih nego u velikoj mjeri odlaska mladih u druge zemlje Europske unije. Iako odlazak u inozemstvo nakon završenog formalnog obrazovanja sam po sebi nije nužno problematičan, jer omogućuje mladima stjecanje iskustva koje će im biti itekako korisno u kasnijem pronalaženju ekspertnih pozicija, kao i upoznavanje sustava i radnih navika koje nisu jednake onima u Hrvatskoj, problem je što udio građana, prije svega mladih, koji se u kraćem ili srednjem roku (2 do 5 godina) ne vrate u Hrvatsku i ovdje nastave karijeru. Prepreke za povratak mladih nakon određenog vremena iskustva u inozemstvu nisu jednoznačne, ali bi trebalo poduzeti više napora na njihovom maksimalnom uklanjanju. Motivacija za odlazak iz Hrvatske radi zapošljavanja također nije jednoznačna te je u najvećoj mjeri određena obrazovanjem i regionalnim porijeklom. Besplatno visokoškolsko obrazovanje za sve redovite studente uvedeno je u mandatu Vlade koju je predvodio SDP te ćemo nastaviti poticati povećanje dostupnosti obrazovanja svim mladima kroz subvencioniranje smještaja, prehrane i stipendija. Ne podržavamo naknadnu naplatu školarina građanima koji se nakon školovanja odluče napustiti Hrvatsku nego inzistiramo na mjerama koje će mlade zadržati u Hrvatskoj. Kako bismo privukli visokoobrazovane građane na ostanak u Hrvatskoj, potrebno je omogućiti povećanje plaće kroz smanjenje tereta poreza i doprinosa na rad. Prema trenutačnoj mjeri, svi građani mlađi od 30 godina koji s poslodavcem sklope ugovor na neodređeno, oslobođeni su doprinosa na plaću narednih 5 godina. Smatramo da bi granica za aktivne mjere zapošljavanja trebala biti povećana na mlade do 35 godina, s obzirom na sve kasnije osamostaljivanje mladih u Hrvatskoj. Također, smatramo da bi povećanje plaća trebalo izravno poticati uvođenjem dodatne porezne olakšice za mlade kojima bi se smanjilo porezno opterećenje na plaću mladih te povećao standard, odnosno približio se standardu koji je prisutan u drugim zemljama Europske unije. Smanjenje prihoda od poreza kao rezultat navedene mjere može biti značajno, ali uzimajući u obzir da je alternativa odlazak mladih iz Hrvatske u slučaju čega nema uopće prihoda, državni proračun i proračuni jedinica lokalne samouprave su na dobitku. Također, zalažemo se da se umjesto oporezivanja rada oporezuje dobit, što nadoknađuje eventualne gubitke u proračunu zbog promjene politike prema oporezivanju rada. Nadalje, potrebno je popularizirati pripravništvo kao mjeru zapošljavanja u kojoj Hrvatski zavod za zapošljavanje financira dio plaće radnika bez adekvatnog iskustva.

Osim visokoobrazovanih, od ulaska u Europsku uniju, Hrvatsku su napustili i mladi sa završenim zanatskim i strukovnim školama. Poslove koje prihvaćaju u Njemačkoj, Irskoj i slično, u Hrvatskoj plaćeni su ispod prosjeka odabrane zemlje te nerijetko znače duže radno vrijeme i lošije uvjete rada. Ipak, zbog iznosa plaće koji omogućuje stambeno osamostaljenje, odlazak na putovanja i pokrivanje nužnih životnih potreba, mladi ipak pristaju na ponuđene uvjete uzevši u obzir da za iste poslove u Hrvatskoj moraju pristati na ispodprosječnu plaću koja im nudi bitno niži životni standard. Razlika u regionalnom porijeklu očituje se prije svega u razlici broja otvorenih radnih mjesta u pojedinim regijama Hrvatske, kao i konkurenciji za pojedino radno mjesto. Tako je stopa nezaposlenosti najmanja u Sjevernoj i Zapadnoj Hrvatskoj te Zagrebu, dok je izrazito visoka u Istočnoj i Središnjoj Hrvatskoj. Smatramo da je potrebno povećati mjere u slabije razvijenim regijama s ciljem zadržavanja mladih i ravnomjernijeg razvoja Hrvatske. Naša promjena porezne politike gdje bi se porezno rasteretio rad, a oporezivala dobit izravno pomaže slabije razvijenim krajevima Hrvatske u otvaranju novih radnih mjesta i podizanja standarda, kako mladih, tako i čitavog stanovništva. Zadržavanje mladih moguće je i kroz poticanje samozapošljavanja u kojem bi se, osim poticaja za pokretanje posla, izjednačila bruto i neto plaća u prvih 12 mjeseci poslovanja kako bi se mladim poduzetnicima dalo priliku za stabiliziranje poslovanja i izgradnju pozicije na tržištu, što se pokazuje najvećim problemom kod hrvatskih poduzetnika. Prema najnovijim podacima, Hrvatska prednjači u prekarnom zapošljavanju – imamo najvišu stopu zapošljavanja na određeno u Europskoj uniji, a neke djelatnosti, poput rada u kulturi, grafičkom dizajnu, jezičnoj industriji itd. često koriste ugovore o djelu i autorskom djelu. Smatramo kako je nužno prvenstveno poticati zapošljavanje na neodređeno u granama s velikim udjelom prekarnih radnika, ali i omogućiti poticaje i olakšice u samozapošljavanju u tim gospodarskim granama.


STAMBENI PROBLEM MLADIH

 

U Republici Hrvatskoj danas je mladima postalo teže nego ikada doći do nekretnine. Uzroka tome je jako puno, ali smatramo da su tri najveća povezana uzročnika tome: visoke cijene m2 nekretnina, niske plaće radnika uz predugačak period držanja radnika na određeno vrijeme te nepovoljni krediti uz jedne od viših kamatnih stopa u Europi. Cijene nekretnina u velikom su porastu unazad par godina u Europskoj uniji, što ne isključuje ni Hrvatsku. To mladima daljnje otežava ionako veliki problem rješavanja stambenog pitanja. Dosadašnji pokušaji da se mladima daju određene subvencije na kredite nisu pokazale učinak, a mladi i dalje smatraju kako im je i preteško doći do kredita, a i još rizičnije se upuštati u kreditni rizik. Europska unija također nije ponudila dosada nikakva rješenja po pitanju stambenog zbrinjavanja mladih. Diljem Europske unije, pa i Hrvatske, zabrinjavajuće mali postotak mladih koji imaju nekretninu u ukupnom udjelu vlasnika nekretnina. Pristojno stanovanje, po pristupačnoj cijeni i u sigurnom okruženju, osnovna je potreba, a mnogi ga smatraju i ljudskim pravom. Osiguravanje zadovoljavanja ove potrebe, čime bi se moglo smanjiti siromaštvo i socijalno isključivanje, još uvijek predstavlja izazov u nizu europskih zemalja. Nakon sagledavanja problema iz svih aspekata (posebno iz aspekta mladih) ponudit ćemo rezolucije i programe koji bi doveli do rješenja  problema u Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama EU te tako poboljšati uvjete mladima kako bi što bezbolnije napredovali i razvijali se u životu. U detektiranju problema uočili smo da Europska unija nema razvijenu politiku rješavanju stambenog pitanja mladih. Naš bi prvi korak bila inicijativa u Europskom parlamentu da se pokrene izrada politika Europske unije o stambenom pitanju mladih, a svrha bi bila prvenstveno da Unija shvati da postoji veliki problem oko stambenog zbrinjavanja mladih unutar granica Unije. Glavna rezolucija za koju bi se zalagali u Europskom parlamentu bio bi model stambenog zbrinjavanja mladih kojom bi se potaknule države da na sličan način kako su rješavali probleme starijih, nemoćnih i ljudi slabijeg imovinskog statusa kroz državne stanove, da na takav način se i mladima ponudi mogućnost financijski prihvatljivog trajnog rješenja stambenog pitanja. Naime, EU i razne države članice imaju tzv. socijalno stanovanje kao javno subvencionirano stanovanje što predstavlja određeni dio nacionalnog stambenog fonda ovisno o državi članici. Takav model pokazao se djelomično uspješnim te može dati smjernice za model stambenog zbrinjavanja mladih koji bi se onda razradio u Europskom parlamentu, s ciljem da svaka država omogući rješavanje stambenog pitanja onim skupinama mladih kojima je najteže doći do prve nekretnine; primjerice, mladi koji su tek završili školovanje, započeli radni odnos i žele se osamostaliti. Zalažemo se da naš model stambenog zbrinjavanja mladih prati pozitivnu praksu zemalja članica koje mogu poslužiti kao rješenje ovog pitanja. Smatramo kako model stambenog zbrinjavanja mladih mora nuditi rješenja poput povoljnijeg otkupa stana za mlade i mlade obitelji. Smatramo kako mladi moraju biti uključeni u programe socijalnog stanovanja uz mogućnost otplate stana putem najma. Još je jedna mogućnost koji naš model nudi da država putem europskih fondova olakša mladima i mladim obiteljima pristup kreditima na način da mladi korisnici kredita otplaćuju samo glavnicu, a država putem subvencija kamate.

 

AKTIVNO SUDJELOVANJE MLADIH U ZAJEDNICI

 

Situacije sukoba generacija (npr. Brexit) nažalost su česte i podrazumijevaju stereotip da stariji ljudi, zbog bogatijeg iskustva, znaju više od mladih te ne uvažavaju njihovo mišljenje. To posljedično dovodi do toga da mladi ne iskorištavaju svoje kapacitete, već su unaprijed blokirani i ne mogu pokazati da u ključnim situacijama mogu rješavati i najsloženije probleme. Umjesto da ih se obeshrabruje mladima je potrebno dati više odgovornosti i prostora za djelovanje. Tako ćemo od mladih ljudi stvoriti ljude koji gledaju konkretne dugoročne ciljeve i kako pomoći vlastitoj zajednici i svojim vršnjacima. Drugim riječima, mladi koji su spremni biti na usluzi jedni drugima tj. svojoj zajednici. Često se govori o različitim oblicima diskriminacije; međutim, rijetko se govori o diskriminaciji prema mladima. Za naše je prilike, primjerice, 40-godišnji premijer mlad političar, međutim složene i teške poslove mogu izvršavati i znatno mlađe osobe. Posljedično, takav stav prema mladima dovodi do zatvorenog kruga u kojemu znatan dio mladih nema poticaj da se upušta u konkretne stvari, već su obeshrabreni, čime dolazimo do neiskorištene mladenačke energije i potencijala. Navedena situacija se mora promijeniti, što namjeravamo kroz maksimalno iskorištavanje svih mogućnosti koje se mladima nude u sklopu Europske unije. Razmjenom iskustava mladih na međunarodnoj razini između država članica kako bi se širili primjeri dobre prakse i stjecala iskustva, potaknuti ćemo sve elemente uključivanja mladih u zajednici.

Zalagat ćemo se da se ustali praksa od 20% mladih na listama svih izbora od lokalnih preko županijskih pa do parlamentarnih jer tada će se postići i veća izlaznost mladih glasača na svim izborima. Smatramo da će veća vidljivost mladih putem prisustva na listama potaknuti veću izlaznost mladih na izborima. Beskrupulozni potezi i postavljanje podobnih odvraća mlade od aktivnog političkog djelovanja, što za posljedicu daje mogućnost ponovnog reizbora istih tih koji su uzrok apatije među biračima budući da njihova baza i dalje glasa za njih.

Vijeća učenika

Društvene i političke promjene u Europskoj uniji podrazumijevaju približavanje europskih institucija građanima kroz njihovo uključivanje u procese donošenja odluka. Takvi procesi posebno su važni za učeničku populaciju koja je u fazi razvoja društvenih uloga i prihvaćanja društvene i političke participacije. Uz roditelje, najveći utjecaj na razvoj kompetencija i znanja potrebnih za sudjelovanje u demokratskom društvu imaju odgojno-obrazovne ustanove. Škole predstavljaju odličnu platformu za početni razvoj učeničkog umrežavanja i suradnje. Umrežavanje učenika kao način suradnje na svim razinama, od školske, državne, do europske, omogućava mladima u sustavu obrazovanja da kanaliziraju svoje probleme, zagovaraju svoje potrebe i prava te afirmiraju svoj položaj. Europsku uniju vidimo kao odgovornu zajednicu koja mlade percipira kao ravnopravne sudionike u procesima rješavanja problema i donošenja odluka. Stoga, zalažemo se za daljnji razvoju europskih učeničkih organizacija poput OBESSU-a, ali i povećanju financijskih sredstava namijenjenih za razvoj učeničkog predstavništva i jačanja učeničkih mreža. Također, nastojati ćemo uspostaviti kontinuiranu komunikaciju s krovnim učeničkim organizacijama kao što je Nacionalno vijeće učenika s ciljem zastupanja njihovih interesa u Europskom parlamentu.

Studentske udruge, organizacije te Studentski zborovi

Studentski zborovi kao predstavnici studenata unutar fakulteta čine prvu razinu sudjelovanja i aktiviranja studenata u sustav visokog obrazovanja pa tako i u samom aktivizmu k borbi za prava u jednakome društvu. Svaka sastavnica pojedinog sveučilišta ima predstavnike u Sveučilišnom studentskom zboru koji kao takav sudjeluje u prezentaciji svih fakulteta, kako na državnoj tako i na europskoj razini. Važnost razvijanja i stalnog ulaganja u studentske zborove vidi se kroz razne projekte sufinancirane od Europske unije, a jedan od najznačajnijih i najvrjednijih je projekt mobilnosti Erasmus+. Kako studentski zborovi na akademskoj razini sačinjavaju okosnicu mladih perspektivnih ljudi koji su usko vezano uz pojedine segmente, kako znanosti pa tako i gospodarstva, uz njih je vrlo važno istaknuti i postojanje udruga za mlade koje okupljaju mlade, bez obzira na razinu obrazovanja i stečenih znanja, što doprinosi većem povezivanju mladih te razmjenu iskustava i znanja među mladima radi postizanja većeg utjecaja na društvo i procese u društvu. Kroz djelovanje udruga mladih potrebno je spajati mlade iz cijele Europe kako bi stečena znanja i iskustva ujedinili u stvaranju boljeg društva i novih zaključaka koji će kasnije dovesti do jačanja samih njih kao i pojedinaca u zajednici. Kroz projekt Erasmus+ otvara se veliki broj mogućnosti za studente, mlade pa tako i za fakultete. Naime, ovaj projekt svake godine financira mogućnosti za mobilnost studenata od onih za studiranje na inozemnim fakultetima pa do studentske prakse koja se plaća u velikim europskim kompanijama.

Savjeti mladih

Savjeti mladih u funkciji vijeća mladih od 15. do 30. godine života ključna su za motivaciju i veću uključenost navedene dobne skupine u društvene procese. Institucionalno tijelo Europske unije pruža okvir za osnaživanje zajednice gdje se zajedničkim djelovanjem mogu ostvariti projekti na korist društva u cijelosti. U svijetu brojnih nepoznanica i izazova, iznimno je važno upoznati mlade osobe sa procesom donošenja odluka i posljedicama do kojih vode. Savjet mladih kamen je temeljac odgovornog društvenog i altruističkog djelovanja te može služiti kao vodilja svih pripadnika dobnih skupina. Razvijanjem društvenog dijaloga gradimo mlade i sposobne pojedince spremne na potencijalne prepreke unutar, ali i izvan Europske unije s kojima se susreću mladi. Aktivna participacija mladih u društvu ne događa se isključivo na državnoj ili europskoj razini, ali i na regionalnoj razini. Jedan takav oblik sudjelovanja je i Regionalna mreža mladih (Youth Regional Network) koja je glas mladih u Skupštini europskih regija (Assembly of European Regions – AER). Mreža promiče interese mladih i zalaže se za aktivno sudjelovanje mladih u društvu, osobito kroz udruge i građanske inicijative. Platforma funkcionira kao forum te potiče umrežavanje mladih i razmjenu iskustava, a osobit se naglasak stavlja na neformalno obrazovanje mladih i njihovu participaciju u tijelima javne vlasti i kreiranju politika za mlade i prava mladih. Zalagat ćemo se da sve županije što više potiču uključivanje mladih u navedenu organizaciju s obzirom na to da uključivanje u Regionalnu mrežu mladih se ostvaruje preko njih. Ovakve mreže jedan su od alata koje mladi mogu i trebaju koristiti u zagovaračkim kampanjama za ostvarivanje svojih prava, potencijala i aspiracija.

Sportske udruge i organizacije

Sport ujedinjuje mlade po cijelom svijetu već desetljećima, a kroz razna međunarodna natjecanja mladi se povezuju i upoznaju, čime dolazi kontakta između različitih kultura, što dovodi do širenja vidika i razvitka tolerantnijeg i uključivijeg društva. U skladu s time, prioritet kod dodjele sredstva Europske unije svakako treba biti i sport. Sport treba biti jedna od okosnica afirmacije mladih u odrasle i odgovorne ljude, a time dolazimo i do potrebe za ulaganjem i u amaterska sportska natjecanja. Zalagat ćemo se da se amaterska natjecanja održavaju najmanje jednom godišnje kao i za popularizaciju navedenog. Primjer koji posebno naglašavamo kao primjer dobre prakse su Europske sveučilišne igre kao jedan događaj koji povezuje veliki broj mladih na jednom mjestu, studente, sportaše i volontere.

Studentske razmjene

Studentske razmjene su financirane sredstvima Europske unije, kroz projekt Erasmus+. Projekt pokriva razmjenu studenata na inozemni fakultet u sastavu Europske unije i izvan nje (s određenim ustanovama), mobilnost asistenata i profesora te mogućnost zapošljavanja putem programa za stjecanje prakse u inozemnim tvrtkama. Mogućnost prijave imaju svi te se stipendije dodjeljuju ovisno o socio-imovinskom statusu i stopi razvijenosti države u koju se odlazi na razmjenu/praksu. Prednost ovog programa je upoznavanje različitih kultura, zbližavanje s ljudima iz čitave Europe pa i svijeta. Velika prednost je to što se uz  značajnu financijsku pomoć razvoj događa na socijalnoj razini, ali i na edukativnoj razini kako bi svi na jednak način mogli skupiti vrijedna iskustva. Zalažemo se za veću dostupnost programa te veću razinu priznavanja rezultata postignutih na inozemnom sveučilištu. Na taj način program postaje privlačniji mladima jer mogu biti sigurni da će njihovi rezultati biti priznati i vrednovani na matičnom fakultetu/sveučilištu, a svaka razmjena znanja koju student ili sveučilišni profesor stekne u drugoj državi može pomoći i razvoju njegove matične institucije, unaprijediti znanost i nastavu, a samim time i društvo.

Volontiranje

Volontiranje u EU mora biti koncipirano kao poticajni mehanizam za sudjelovanje i unapređivanje društva i zajednice u kojoj građani žive te mora biti umreženo i lako dostupno a kako bi razni volonteri mogli volontirati unutar cijele EU i neometano aktivno sudjelovati u izgradnji europske zajednice. Kroz volontiranje, mladi stječu stručne kompetencije, razvijaju i stječu dragocjena iskustva koja su neizmjeran potencijal za njihovu osobnu i profesionalnu budućnost, a ujedno i aktivno doprinose društvenom napretku. Dobrobiti volontiranja široke su i neosporne za volontera, organizatora volontiranja, korisnika i društvo, a potrebno je razviti široku i sustavnu mrežu poticajnih mjera poput naknade troškova volontiranja, razvoj programa međunarodnog volontiranja, praćenje i mentoriranje kompetencija koje se stječu volontiranjem i priznavanja volonterskog staža kao iskustvo pri zapošljavanju.

Slobodno vrijeme mladih

Za pravilan razvoj osobnosti i vještina, važno je ponuditi aktivnosti koje će im u tome pomoći, a i upotpuniti njihovo slobodno vrijeme kvalitetnim izvanškolskim sadržajem – od učenja stranih jezika, glazbene škole, sporta, razvoja računalnih vještina itd. U Hrvatskoj svoj djeci i svim mladima nisu u jednakoj mjeri dostupni dodatni sadržaju osim škole, a nisu ni svi roditelji u mogućnosti financirati izvanškolske aktivnosti. Stoga se zalažemo da lokalne i regionalne zajednice više koriste europske fondove i ta sredstva usmjeruju ka povećanju dostupnosti dodatnih, izvanškolskih sadržaja djeci i mladima putem djelomičnog ili potpunog sufinanciranja tih aktivnosti. Postavljanjem socijalno pravednih kategorija omogućuje se djeci čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja da svojoj djeci omoguće pohađanje dodatnog sadržaja većinskim ili potpunim sufinanciranjem aktivnosti. Također, smatramo da lokalne i regionalne jedinice uprave trebaju poticati pohađanje više od jedne izvanškolske aktivnosti njihovim sufinanciranjem na socijalno pravedan način. Jedni od načina kvalitetnog provođenja slobodnog vremena su oblici udruživanja mladih radi ostvarivanja nekog interesa, realizacije projekta ili razvoja vještina. To su udruge, glazbeni sastavi, umjetničke skupine i sl. Smatramo da lokalne jedinice uprave, osobito u mjestima gdje postoji veći broj srednjih škola, veleučilište ili sveučilište, moraju osigurati centar za mlade u kojem će mladi moći ostvarivati svoje aktivnosti ili razvijati svoje sposobnosti. Ovdje vidimo europske fondove kao povoljan način financiranja izgradnje centra za mladih u sredinama gdje oni još ne postoje.

 

DRUŠTVENA MOBILNOST I MEĐUGENERACIJSKA SOLIDARNOST

 

Jedan od vodećih principa socijaldemokracije je solidarnost. Socijaldemokrati su uvijek bili prvi koji su gledali malog obespravljenog čovjeka te stoga smatramo da smo u ovom stanju, u kojem umirovljenik živi ispod normalnog životnog standarda, prvi koji moraju zaštiti svaku stariju osobu.

S porastom netolerancije u svijetu zaboravljaju se oni kojima smo najpotrebniji, a jedna od najugroženijih skupina su naši stariji građani koji su na direktom udaru loših politika koje se provode. Mnogi građani, osobito oni treće životne dobi, žive u izoliranim područjima u kojima nisu osigurani najosnovniji uvjeti za život, kao što su pristup lijekovima, pitka voda ili hrana. Međugeneracijska solidarnost jedan je od temelja društvene kohezije, a naša zadaća je pomagati onima kojima je to najpotrebnije. Zbog svega navedenog, smatramo kako je nužno poticati volontiranje u smjeru pomaganja osobama starije dobi, ali i obratno. Primjerice, poticanjem mladih u pomaganju starijim sugrađanima nužna je kako bi mladi upoznali sve segmente društva i zajednice u kojoj žive. S druge strane, umirovljeni profesori mogu pomoći mladima u svladavanju školskog gradiva kao doprinos zajednici. Takva je praksa poticajna u razvoju humanijeg i solidarnijeg društva, a jača i volonterski sektor. Europske fondove vidimo kao sredstvo za poticanje volonterstva usmjerenog na međugeneracijsku solidarnost putem udruga i drugih oblika udruženja građana. Nadalje, smatramo kako međugeneracijska solidarnost mora postati dio nastavnog programa društveno-humanističkih predmeta u školama, a uvođenje takvog programa također može biti potpomognuto sredstvima iz europskih fondova. Zalažemo se za jačanje međugeneracijske solidarnosti iz smjera civilnog društva i obrazovnog sustava kroz korištenje europskih fondova. Povezanost manjih i većih mjesta u županijama diljem Hrvatske često su loše međusobno prometno povezana u vidu javnog prijevoza. Smatramo kako uvođenjem češćih linija javnog prijevoza između manjih i većih središta koristi starijim građankama i građanima, ali i ostalim dobnim skupinama – djeci, mladima i građanima srednje dobi. Zalažemo se da se putem europskih fondova zamijene dotrajala prometala ekološki prihvatljivima i nabavkom njihovom većeg broja uvedu češće linije kako bi djeca lakše došla u školu, radnoaktivni na posao, a stariji lakše došli do osnovne ili specijalizirane zdravstvene skrbi. Također, samim time je dostupnije zadovoljavanje osnovnih potreba koje često u manjim mjestima nisu dostupne, poput nabavke namirnica i ostalih usluga, primjerice pošte. Ovakva je mjera ujedno i demografska. Ukoliko su usluge dostupnije, ljudi će biti motiviraniji za ostankom u svojoj sredini umjesto selidbe u drugi, veći grad ili inozemstvo.


MLADI U KULTURI

 

Kulturna raznolikost jedna je od temelja Europske unije. Naši jezici, dijalekti, različitosti, nacionalni identiteti i običaji ono su što obogaćuje Europu pa tako i Europsku uniju. Očuvanje kulturne različitosti u središtu je politika Europske unije, a očuvanje jezične raznolikosti jedan je od najistaknutijih primjera. Kako bismo to postigli, nužno je da se Hrvatska pobrine da je hrvatski jezik primjereno zastupljen u institucijama Europske unije.

Kultura je i jedan od najbitnijih faktora razvoja društva i mladih. Kulturne djelatnosti i mediji bez cenzure jamac su razvoja društva u zdrav i uključivo, u kojem se mladi mogu slobodno izražavati i razvijati te u kojem neće osjetiti potrebu za odlaskom.

Hrvatski jezik u Europskim institucijama

Kako je Hrvatska članica Europske unije od 2013. godine, smatramo kako položaj hrvatskog jezika kao jednog od službenih jezika Europske unije i njezinih institucija treba potvrditi. Stoga je od iznimne važnosti da hrvatski jezik bude u potpunosti dostupan i zastupljen u svim institucijama Europske unije. Potaknut ćemo institucije Europske unije i relevantne hrvatske institucije da osiguraju dovoljan broj prevoditeljica i prevoditelja kako bi hrvatski i u praksi do kraja zaživio kao jedan od službenih jezika EU.

Kulturna djelatnost kao mjerilo razvoja društva

Mjerilo demokratičnosti i zdravog razvoja društva jest i odnos jedne države prema svojoj kulturnoj djelatnosti. Rijeka će 2020. biti jedna od europskih prijestolnica kulture. Za nas je kultura u cijelosti – književnost, kazalište, film, izdavaštvo, galerije, muzeji i dr. – jedan od ključnih elemenata razvoja društva. Društvo koje njeguje i potiče razvoj kulturne djelatnosti pokazuje svoju zrelost, a društvo koje je cenzurira i zabranjuje pokazuje svoju slabost. Danas je Hrvatska pod vodstvom konzervativno-liberalne koalicije slaba – ne potiče se pluralizam u kulturi, vlast šalje poruke kulturnjacima da se drže „sigurnih i neprovokativnih tema“, a nepoželjno je otvaranje novih tema te se nastoji „očuvati“ većinska paradigma kojoj očuvanje ne treba – jer nije ni ugrožena. U hrvatskoj je kulturi zbog takve politike pristan status quo. Mladima se šalje poruka – igrajte na sigurno i stopite se s okolinom. Mi se s time ne slažemo i smatramo kako kulturna i kulturna djelatnost ima važnu ulogu kod razvoja mladih i društva općenito!

Smatramo da kultura mora propitkivati, biti lišena cenzure, mora otvarati nove teme i služiti kao kritika društva. Kultura ima moć koja može povezati društvo, razvijati kreativnost i kritičko mišljenje, osobito među mladima, te omogućiti razumijevanje društvene složenosti, različitosti i slojevitosti, kao i razumijevanje društvenih i svjetskih pitanja. Takva kultura može biti samo kultura koja je bez cenzure, koja ima pristup državnim i europskim sredstvima.

Osobito važnim smatramo položaj mladih kulturnih djelatnica i djelatnika u svijetu rada. Mladi umjetnici nerijetko su dio statistike prekarnog rada (privremeni i povremeni rad). Rješavanje statusa mladih djelatnica i djelatnika, kao i onih svih dobi, u svijetu rada može se postići jedino poticanjem zapošljavanja za stalno. Za nas su kulturne djelatnice i djelatnici sa sigurnim radnim i socijalnim statusom jedini jamac razvoja kulture u Hrvatskoj.

 

 

MLADI ZA MANJINE

 

Države članice Europske unije samostalno određuju svoje politike prema manjinama, neke uspješno, neke manje uspješno. Europska unija kroz Okvirnu konvenciju za zaštitu prava nacionalnih manjina prati položaj i poštivanje ljudskih prava nacionalnih manjina u državama članicama. S obzirom na nove probleme u poštivanju prava manjina prvenstveno izazvani izbjegličkim valom, smatramo da Europska unija treba zauzeti proaktivniju ulogu u zaštiti ljudskih prava svih manjina; poglavito jer smo svjesni da određeni novi politički akteri koriste prava i zaštitu manjina za širenje netolerancije kao i kulturnog bogatstva Europe koje sačinjavaju i brojne manjine. Nasuprot ekstremističkim grupacijama smatramo da manjine nisu prijetnja već prilika za afirmacijom kulturne raznolikosti iz koje društvo u cjelini može prosperirati.

U današnjem europskom okruženju, suočenom sa rastućim problemima u društvenoj, političkoj i ekonomskoj sferi te sve raširenijim pojavama šovinizma, rasizma, netolerancije i općenito mržnje prema različitosti, socijaldemokracija nosi relevantnu ulogu u kreiranju, promociji i implementaciji programa i politika jednakosti, ravnopravnosti i solidarnosti. Prepoznajemo upravo jednakost i ravnopravnost kao najrelevantnije i najpravednije kriterije raspodjele društvenih dobara koja se trebaju manifestirati ravnopravnim sudjelovanjem u obrazovanju, radu i kulturi te osiguranim demokratskim i inkluzivnim odlučivanjem o važnim društvenim pitanjima.  U društvu u kojem postoji neizmjerna potreba za osvještavanjem ideja i vrijednosti jednakosti i ravnopravnosti, jedna od najrelevantnijih društvenih skupina na koju je nužno obratiti posebnu pažnju su mlade osobe.

Kao nositelji budućih promjena i društvenog razvoja, mlade osobe u današnjem europskom društvu predstavljaju otpor ksenofobiji, rasizmu, mržnji i netoleranciji, nerijetko bivajući upravo metom istih. U rastućem valu konzervativnih i populističkih opcija, lišenih sadržaja za mlade osobe pripadnike manjina i ranjivih društvenih skupina, socijaldemokracija nosi neotuđivu odgovornost za provedbu politike jednakosti, ravnopravnosti i uključivanja posebno usmjerenih za mlade osobe koji su pripadnici nacionalnih manjina, LGTBI osobe te izbjeglice. U svom političkom djelovanju i aktivnostima te unutar nacionalnog i europskog konteksta, zalagat ćemo se za prava mladih osoba koji su pripadnici manjina, diversificirajući i kreirajući politike za mlade osobe, pripadnike/ce 3 manjinske društvene skupine: mlade osobe pripadnici nacionalnih manjina, mlade LQBTI osobe i mlade osobe izbjeglice.

Nacionalne manjine

Europskoj uniji su više nego ikad potrebne aktivnije politike prema nacionalnim manjinama. Jedan od razloga je i sloboda kretanja ljudi unutar Europske unije gdje se sve više ljudi susreće za potrebom za integracijom u novu društvenu sredinu dok s druge strane sve više jačaju političke opcije koje ne prepoznaju potrebu za integracijom te uopće ne prepoznaju probleme nacionalnih manjina. Nastavit ćemo se zalagati za punu zaštitu prava nacionalnih manjina i njihovu punu integraciju u društvo. Integracija je preduvjet društvenom napretku jer u svijetu u kojem su ljudi povezani više nego ikad prije integracija je na samo potreba već i nužnost. Iako građanke i građani država članica Europske unije imaju potpuna prava u svakoj drugoj članici Europske unije i dalje smo svjedoci da pojedine države članice ne čine ništa kako bi poboljšali integraciju migranata među državama članicama. Upravo radi toga je potreban veći angažman Europske unije prije svega u nadzoru provedbe već donesenih akata, ali i traženja novih modela. Kultura svakog naroda kao i svake države bogata je onoliko koliko prihvaća različite kulture. Upravo radi toga ćemo i okviru Europske unije nastaviti snažno zalaganje za multikulturalni pristup politikama prema nacionalnim manjinama i to prije svega u obrazovnim politikama. Također, potrebno je naglasiti da je Europi potreban i interkulturalni pristup, odnosno razmjena kulturnih vrijednosti među narodima.

LGBTI+

LGBTI+ osobe diljem Europske unije, nažalost, i danas se suočavaju s diskriminacijom, uznemiravanjem, govorom mržnje i nasiljem te se, unatoč brojnim aktivnostima i poboljšanjima u pojedinim područjima i državama, u Europskoj uniji i dalje događa diskriminacija temeljena na seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu. U tom segmentu, jedna od posebno ranjivih skupina su mlade LGBTI+ osobe. Kako bi se osvijestila nerijetko dvorazinska diskriminacija s kojom se suočavaju mlade LGBTI+ osobe (na temelju dobi i seksualne orijentacije i/ili rodnog identiteta), nužno je provoditi aktivnosti prevencije diskriminacije, proaktivnog suočavanja sa posljedicama iste kao i senzibilizacije europske javnosti za ovaj problem. U tom pogledu, zalagat ćemo se na razini EU za provedbu kampanja podizanja svijesti o pravima mladih LGBTI+ osoba u državama članicama sa ciljem osvještavanja i senzibilizacije javnosti i europskih građana te borbe sa negativnim stereotipima i poboljšanjem njihova položaja. U svrhu povećanja socijalne uključenosti, promovirati će se suradnja s drugim državama članicama i razmjena primjera dobre prakse u implementaciji prava LGBTI+ osoba sa fokusom na mlade te suradnja sa međunarodnim organizacijama i organizacijama mladih koje se bave ovom temom s ciljem stvaranja šire zagovaračke mreže. Obzirom na generalno visoku stopu nezaposlenosti mladih u pojedinim državama članicama (uključujući Hrvatsku) nužan je poseban fokus na položaj mladih LGBTI+ osoba na europskom tržištu rada te dublje istraživanje položaja mladih LGBTI+ + osoba na tržištu rada, u pristupu zapošljavanju te daljnji razvoj i implementacija antidiskriminacijskih politika. Uz tržište rada, posebnu pažnju nužno je posvetiti obrazovnom sustavu, sprječavanju i kažnjavanju svih oblika prekršajnih i kaznenih djela proizašlih iz diskriminacije temeljem seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Također, zalagat ćemo se za borbu protiv nejednakosti u pristupu zdravstvu i sudjelovanju mladih LGBTI+ osoba u svakodnevnom društvenom i političkom životu europske zajednice i osvijestiti važnost stvaranja sigurnog europskog prostora u kojem će mlade LGBTI+  osobe neometano i u potpunosti moći ostvariti svoj potencijal. Dodatno, prepoznajemo kao izuzetno važno i nužno je i kontinuirano pružati podršku mladim osobama prilikom tzv. “izlaska iz ormara”, kao i u svim situacijama u kojima su suočeni sa govorom mržnje, nasiljem, diskriminacijom i uznemiravanjem i bilo kojim drugim oblikom kršenja njihovih prava i sloboda.

Izbjeglice

Europska unija se posljednjih godina suočava se s velikim izbjegličkim valom. Ne tako davno naši sugrađani su sami bili prisiljeni biti izbjeglice zbog ratnih okolnosti. Tim više imamo odgovornost zalagati se i provoditi inkluzivne političke mjere prema izbjeglicama. Različit pristup država članica Europske unije rješavanju izbjegličke krize nam je pokazatelj rezultata različitih mjera. Nasuprot mnogim ekstremističkim skupinama, uvijek ćemo se snažno boriti protiv svakog oblika ksenofobije, getoiziranja useljenika i svakog oblika njihovog društvenog marginaliziranja. Getoiziranje izbjeglica smatramo potpuno pogrešnim pristupom koji je štetan kako za društvo tako i za same izbjeglice. Nasuprot tome, zalažemo se za proaktivne migracijske politike koje će za svrhu prije svega imati integraciju u lokalnu sredinu, a sve s ciljem potpune integracije u društvo. Uspješne zemlje pokazuju svu društvenu dobrobit s dobrim programima integracije i taj primjer treba slijediti. Za nas izbjeglice nisu problem već prilika za ostvarivanje ekonomskog, ali i društvenog napretka, ali nikako po cijenu sigurnosti građanki i građana.

 

ZELENA SOCIJALDEMOKRACIJA ZA SOCIJALNU I ODRŽIVU EUROPU

 

Zahvaćen globalnim zatopljenjem, cjelokupni Zemljin ekosustav kakvim ga poznajemo prolazi velike promjene. Dok neke zemlje i dalje negiraju promjene kroz koje nas planet prolazi, vrijeme je za snažno, zajedničko djelovanje na svim razinama, počevši od nas samih. Zato je važno da Europa nastavi biti predvodnica zelenih promjena, ali i poduzme značajnije korake naprijed i predstavi se kao primjer cijelome svijetu.

Generacije mladih koji danas žive, a i one koje će živjeti, doživjet će još veće negativne posljedice klimatskih promjena ukoliko ne poduzmemo više nego što trenutačno poduzimamo. Stoga je naša vizija Europe socijalna, zelena i održiva Europa koja štiti prirodu i okoliš te njihovu raznolikost, stavlja prirodu, okoliš i čovjeka ispred profita, poštuje međunarodne sporazume o zaštiti okoliša, potiče zelena radna mjesta, kružno gospodarstvo i time poboljšava kvalitetu života i standard svih Europljanki i Europljana.

Okoliš i socijalna pravda na prvome mjestu

Diljem Europe i Hrvatske građanke i građani prosvjedovali su nebrojno puta, čak i u današnja vremena, zbog devastacije okoliša ili realizacije projekata čija je održivost za okoliš štetna. I danas svjedočimo nezadovoljstvu mladih ljudi koji prosvjeduju za klimu diljem svijeta.

Zato je naša temeljna okolišna politika da u svim gospodarskim segmentima okoliš bude na prvome mjestu. Čovjek je nastao iz prirode, živi od nje i živi u njoj. Stoga se zalažemo i zalagat ćemo se u Europskom parlamentu da svaki gospodarski, poslovni i infrastrukturni projekt, bio državni ili privatni, kao i obrazovni sustav te javne politike imaju ekološku i socijalnu komponentu te poštuju standarde struke i najnovija znanstvena dostignuća, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.

Promovirat ćemo i hrvatske standarde čistoće voda, koji su stroži od europskih, i inzistirati da oni postanu europska praksa. Ovdje vidimo priliku da Hrvatska svojom pozitivnom praksom doprinese europskoj obitelji.

Klimatske promjene – primjena međunarodnih sporazuma

Europska unija jest potpisnica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama iz 2015. godine u kojem su definirani ciljevi za smanjenje rasta globalne temperature, osiguravanje opskrbe hranom te razvojem zelenih tehnologija i gospodarstva, kao i pomoć zemljama u razvoju u dosizanju ovih ciljeva. Nadalje, na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Katowicama 2018. g. definiran je pravilnik kako bi se ostvarili ciljevi zadani Pariškim sporazumom.

Europska unija trenutačna je predvodnica u borbi protiv klimatskim promjena. Ta je činjenica važna, osobito nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz primjena Pariškog sporazuma. Stoga se zalažemo da Europska unija ostane vodeća međunarodna organizacija u borbi protiv klimatskih promjena i promjeni svijesti o gospodarstvu Europe i svijeta.

Stoga ćemo se boriti putem određenih kanala Europskog parlamenta da Europska komisija provodi riječi iz Sporazuma u djela, predložit ćemo mjere kako bi se vršio strukom vođen nadzor svih zemalja članica, kao i zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, u provedbi sporazuma iz Pariza i Katowica. Uloga Europske unije ne smije biti revizionistička, već proaktivna. Jedino socijalno i zeleno orijentirana Europska unija može osigurati provedbu Sporazuma, što ujedno znači veću socijalnu sigurnost, bolji životni standard građanki i građana Europske unije i šire, a sve to kroz zdraviji okoliš i nove, zelene prilike.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova i korištenja fosilnih goriva

Oko klimatskih promjena najdulje je prisutna tema emisija ugljikovog dioksida i drugih stakleničkih plinova. Europska je unija na ovom području uspjela smanjiti emisije CO2 na razine koje su bile 1990. godine. Međutim, posljednji podaci govore kako se emisija ovog stakleničkog plina na svjetskoj razini povećala za 1,2 % u 2018. u usporedbi sa 2017. godinom.

Zalažemo se da Europska unija dalje nastavi s pozitivnom praksom i uvede mehanizme demotivacije povećanja emisije stakleničkih plinova kod zemalja članica u gospodarstvu i prometu. Zalažemo se da Europska unija svojim vanjskopolitičkim djelovanjem promovira smanjenje emisija stakleničkih plinova kod svojih partnera. Europska unija ima težinu u svjetskoj diplomaciji i zalažemo se da Europska unija iskoristi svoj diplomatski potencijal u zelenom i socijalno pravednom smjeru.

Kod emisije stakleničkih plinova, promet je jedan od najbitnijih sektora. Uz cestovni, velika je ekološka opasnost trenutačni način prijevoza u vodenom i zračnom prometu. Plovila na fosila goriva stalna su prijetnja čistoći mora, rijeka i jezera. Voda ima najvažniju ulogu na našemu planetu i najvažnija je sastavnica našeg eko-sustava. Zalažemo se da Europska unija uvede nove, dodatne direktive kako bi demotivirala korištenje vozila i plovila na fosilna goriva i potaknula daljnji prijelaz ka održivom prometnom sustavu. Zalagat ćemo se da u budućim Direktivama o dekarbonizaciji Europska unija postupno i na kvalitetan način, koji je obziran prema radnim mjestima, građanke i građane postupno prilagođava novim praksama upotrebe električnih i hibridnih vozila, a u skorijoj budućnosti autonomnih vozila. 

Alternativni izvori energije

Fosilna goriva postaju stvar prošlosti. Naš planet više ne može i ne smije biti talac rastuće ljudske potrebe za energijom, što su mladi diljem Europe pokazali marševima i prosvjedima za okoliš. Europa se sve više okreće alternativnim, obnovljivim izvorima energije i ima za cilj da takvi načini dobivanja energije zadovolje trećinu europske potrebe za energijom do 2030. godine. Međutim, okolišna politika mora biti još određenija. Zalažemo se da Europska unija uredi svoju okolišnu strategiju na način da okolišna i energetska strategija Unije još više štiti biljni i životinjski svijet. Europska unija mora biti još veći pokretač promjena u zemljama članicama i svijetu. Zalažemo se da Europska unija mora uvesti još bolju energetsku politiku koja ide ruku pod ruku sa zaštitom prirode – jer Europska unija jest ključ za još bolju zaštiti eko-sustava. Zalažemo se da Europska unija mora donijeti nove Direktive kojima će tražiti od svih zemalja članica da u svojim studije o utjecaju na okoliš budu u skladu s najsuvremenijim znanstvenim postignućima iz polja znanosti o zaštiti okoliša te znanostima o životinjama, biljkama te njihovim staništima. U praksi bi se tako znale lokacije na kojima vjetroelektrane neće imati negativan utjecaj na životinjski svijet, pa čak i gdje bi hidroelektrana imala ekološki potencijal itd. Ovakva praksa na razini Europske unije riješila bi i hrvatski problem – investitori bi znali lokacije koje su pogodne za investicije koje su unaprijed usklađene sa najsuvremenijim znanstvenim saznanjima o biljnom i životinjskom svijetu. Tako bi se i poboljšala investicijska klima u Hrvatskoj na području ulaganja u alternativne izvore energije. Većom energetskom neovisnosti putem ulaganja u obnovljive izvore energije, Europska unija, a time i Hrvatska, manje je ovisna o fosilnim gorivima koji se uglavnom uvoze, a vlastitim rezervama energije iz obnovljivih izvora čuvamo okoliš, štitimo zdravlje građanki i građana te uvodima veću energetsku sigurnost koja se može i mora odraziti na jeftiniju energiju, čime se poboljšava i standard građana. Zalažemo se za to da daljnja ulaganja u alternativne izvore energije omoguće građanima Europske unije čistu i jeftiniju električnu energiju.

Zeleno gospodarstvo

Želja za profitom i neograničenim rastom veliki su dio razloga zašto danas čovječanstvo prolazi kroz okolišnu i klimatsku krizu. Ovakva kriza posebice će utjecati na mlade, čiji će životni vijek i dalje biti obilježen klimatskim promjenama. Stoga je bitna promjena redefiniranja europske gospodarske politike i redefinicija samog pojma gospodarskog rasta. Zalažemo se za Europu koja se temelji na održivom rastu, kružnom gospodarstvu i socijalnoj sigurnosti. Zalažemo se za jače poticanje zelena zanimanja i poticanje zelenih zaokreta u postojećim zanimanjima. Zalažemo se da Europska unija usvoji Pakt o održivom razvoju sa socijalnim i ekološkim ciljevima. Za nas je Europska unija, preko svojih institucija, najbolji instrument za zaštitu okoliša – europska industrija mora proći kroz zelenu preobrazbu kako bi Europa dostigla cilj da do 2050. postane ugljično neutralna. S druge strane, emisije ugljičnog dioksida i drugih zagađivača za okoliš moraju postati predmet oporezivanja na socijalno pravedan način. Zalažemo se da gospodarski zagađivači plaćaju zeleni porez koji se dalje ulaže u ulaganje u zelene projekte. Na taj način otvaraju se i nove prilike za mlade. Još jedan važan čimbenik u gospodarstvu i očuvanju okoliša jest poljoprivreda. Europska unija mora promijeniti svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku u smjeru zadovoljavanja novih socijalnih potreba i sigurnosti za okoliš.  Zalažemo se da europska poljoprivredna politika učini zaokret ka poticanju održivih načina proizvodnje hrane, smanjenja bacanja hrane i potiče zemlje članice na uklanjanje barijera ka doniranju viška hrane te podizanju svijesti o zdravoj ishrani. Danas smo i suočeni s mnoštvom proizvoda koji su dostupniji, ali i proizvedeni da se u roku od dvije godine pokvare kako bismo ih zamijenili novima. Takva je politika proizvođača neodrživa i štetna za okoliš. Danas imamo garanciju da će naš proizvod trajati barem koliko traje i dvogodišnja garancija. Međutim, danas nam je potrebno bolje. Zalažemo se za kružno gospodarstvo, u kojem će se poticati razvoj inovativnosti i podizanja kvalitete proizvodnje kako bismo kao potrošači imali kvalitetnije, ali i ekološki prihvatljive proizvode, koje nećemo morati mijenjati svake dvije ili tri godine.

Održive lokalne zajednice i stanovanje

Današnji je svijet lokalan koliko i globalan, stoga smatramo kako na lokalnoj razini mora biti vidljiva. To se najbolje odražava u lokalnoj infrastrukturi i stanovanju. Javni prijevoz ekološki je prihvatljiviji način prometovanja u lokalnim sredinama. Poticanjem u obnovi javnog prijevoza uvođenjem ekološki prihvatljivih opcija dodatno će smanjiti troškove i utjecaj na okoliš. Jeftiniji i ekološki prihvatljiv javni prijevoz mogu privući više korisnika, što građanke i građani moraju osjetiti financijski manjim izdvajanjima za tu uslugu, ali i samo smanjivanje ispuštanja štetnih plinova dovodi do kvalitetnijeg zraka i zdravijeg okoliša. Zalažemo se da europska politika bude proaktivna u smjeru poticanja ekološki prihvatljivog i dostupnijeg javnog prijevoza. Stambeno pitanje jedno je od najvažnijih pitanja za mlade. Smatramo da stambena politika u cijeloj Europskoj uniji također mora biti socijalno orijentirana kroz gradnju energetski učinkovitih zgrada i kuća. Također, daljnje se treba poticati obnova postojećih u smjeru poboljšanja njihove energetske učinkovitosti. Europska se unija, kao i Hrvatska, u cijelosti mora se okrenuti socijalnom stanovanju, koje je ujedno i energetski održivo i prihvatljivo za okoliš, kako bi mladi preko jeftinijeg najma i mogućnosti otplate stana ili kuće kroz najam mogli riješiti stambeno pitanje. Zalažemo se da Europska unija potiče i podupire preko fondova sve zemlje članice u ulaganje u socijalnu, ekološki sigurnu te energetski održivu stanogradnju kako bi zaštitila okoliš, podigla standard građanima, a mladima pružila mogućnost za lakše rješavanje stambenog pitanja.

 

IZDAVAČ: Forum mladih SDP-a Hrvatske

 

PRIREDILI: Klara Car, Kristijan Čarapić, Biljana Gaća, Antonio Hiržin, Andrija Jurčević, Valentino Klarić, Ivan Kanjer, Hrvoje Kovač, Ivan Kovačević, Jasmina Kralj, Boris Krajinović, Hana Kuharski, Lara Kvesić, Maja Lisac, Lovro Lukavečki, Mateja Medlobi, Eugen Podobnik, Stjepan Prstec, Ivan Puh, Mauro Rubeša, Sandro Sadiković, Ivan Šimunković, Patricija Šuster, Riccardo Zgardelli, Jure Zubčić

 

UREDILI: Lara Kvesić, Ivan Puh

 

Zagreb, travanj 2019.